петак, 6. децембар 2019.

PRSKALICA u beogradskom Ljubimcu — 19. decembra 2019.




četvrtak, 19. decembar 2019, 19 časova 
Ljubimac, Cetinjska 15 
Predstavljanje knjige poezije PRSKALICA 
Bojana Savića Ostojića
(Dom kulture Studentski grad, 2019) 

—

Govore 
Marjan Čakarević 
Miroljub Stojanović 
Bojan Marković 
autor



nekoliko pročitanih pesama 







петак, 18. октобар 2019.

Bojan Savić Ostojić : PRSKALICA ― Dom kulture Studentski grad, 2019.







  
Prolazio sam pored oaza
Sve su oaze bile bivše 
Strašno sam osećao stid 
Ali nimalo krivicu i strah
Bio sam toliko ponosan
Da sam mogao samo da sednem 
Nisam više mogao da se nosim 
Bio sam teran  Buktao sam
Odlagao sam... ne znam šta 
Odlagao da progovorim sada 
Odlagao sam da otklonim senku 
Hlad sa svake reči koja se ispisuje 
Ono što sam gledao zaklanjao sam 
Bio sam trom  Ponižen  Na ivici plača 
Bio sam telo  Mešina 
Seo sam u park u kom se skupljaju pederi 
Okrenuo sam leđa glavnom korzou 
Osetio sam tačno kako bi bolelo  Kako bi jako bolelo 
Kako bi plač u koji briznem mogao da me zadovolji 
Seksualno zadovolji 
Kako bih i stid mogao u nešto da pretvorim 
Nešto što bi stalo na noge  Imalo lice 
Više nisam bio nepodsticajno strog 
Bio sam lagan  Bez kostiju  Opasno ispušten 
Ulazio sam u nozdrve  Kroz skrame 
Bio sam nepoetičan i vetrovit 
Izazivao sam ljude na smeh u nevreme  Usred poljupca 
Presretao sam svojim nemanjem  Neprekidno a ne navaljujući 
Niko nije mogao nizašta da me uhvati 
A ja sam mogao samo da budem u njima  Tesnima 
Da ih ispunjavam  Pumpam i izlazim kroz njih  Isti 
Nisu mi smetali 
Nisu me ničim izmenili 
Nisam mogao biti prisvojen 
Ali popišan  Ispušen  Izmožden ― to da 
Izranavljen i oslobođen sam cirkulisao  Neobnavljan 
Bio sam sve  Nikome nisam hteo ništa 
Samo da mogu da prožimam 
Samo da se što kasnije vratim u telo koje me mlohavo čeka                                                               na klupi  Zevajući 
Slušajući zvona  Deonica 
Odisao sam duboko  Još neubeđeno  Jednokratno
Trom  Nesalomiv 


(iz poeme Deonica)









Za personu knjige Prskalica relevantno je samo ono što je viđeno i izrečeno peripatetički, paušalno, neodgovorno i bez ikakvih obzira. Ona verbalno, pasivno-agresivno, prska sentence („prskalice“) predefinisanog morala koji se javlja kao kontrapunktirana svest i kao telesna reakcija na dominantnu kulturu laži, onu kulturu koja prononsira značaj pseudomoralne maske na svečanosti društvenih reakcionarnih odnosa. Unutar tako oslobođenog govora pesme, pojedini stihovi postoje kao fragmentarna sečiva, precizna u svom sečenju radi izazivanja užitka i bola.
Sklonost lirskog glasa ove knjige jeste da ideologizovano mesto upotrebi kao lirski potentno i da ga sablažnjivo iznese na videlo ophodeći se prema njemu blagonaklono, tetošeći ga. Tek britkim jezikom prskanja iznutrena saopštena stvar izmiče ideološkim zamkama koje nisu nevine, kao ni mi, ideološki uslovljeni i uvaženi aparati govorenja umesto mišljenja. Upravo time, slobodno govorenje postaje mišljenje u pravom smislu, a unutar njega je posebno izazovna tema emotivnosti koja je duboko uslovljena simbolističkim i kapitalističkim pre-govorima među ljudima.
Prskalica provocira i čitaoca da postane njena persona, odnosno, da poput nje počne prema stvarima, ljudima i sebi da se odnosi neposredno i bez cenzure. Još sigurnije od prethodnih knjiga Bojana Savića Ostojića, poezija ove knjige će ukazati da društvena sigurna koža krije mlečne kosti ideologizovanog mišljenja i ponašanja.

(Bojan Marković, iz recenzije)



Nova knjiga poezije Bojana Savića Ostojića, PRSKALICA, biće predstavljena na beogradskom Sajmu knjiga u sredu, 23. oktobra (Sala "Vasko Popa", 19 časova). Na predstavljanju će govoriti Bojan Marković i autor. Program moderira Tamara Mitrović, urednica književnog programa u Domu kulture Studentski grad. 



Bojan Savić Ostojić
PRSKALICA
izdavač: Dom kulture Studentski grad, oktobar 2019
https://www.dksg.rs
edicija SVOJA STRUJA

четвртак, 3. октобар 2019.

Žarko Rošulj







Potiljak stihova



Vršački put





Žarko Rošulj
Ludajnica
pesme
KOV Vršac 1977


четвртак, 23. мај 2019.

Beogradska promocija NEMA OAZE: Parobrod, 3. jun 2019







Roman Bojana Savića Ostojića Nema oaze (Besna kobila, Beograd, 2019) biće predstavljen u ponedeljak, 3. juna 2019, u kulturnom centru Parobrod (Kapetan Mišina 6a) od 19 časova. 


O knjizi će razgovarati književne kritičarke Jasmina Vrbavac i Jelena Nidžović, urednik Goran Lakićević i autor. Razgovor vodi Katarina Lazić.









Bojan Savić Ostojić: Nema oaze: luftroman — 
Izdavač: Besna kobila (edicija Posebna izdanja, 120 strana) — 
Urednik: Goran Lakićević — 
Na naslovnoj strani: Nina Todorović: Life's a Glitch (Graz Revisited 2018), kadar 


петак, 17. мај 2019.

Tolnai Otto

nabijaju ćerpič 



nabijaju ćerpič 
ja ne mogu da ga nabijam 
ti možeš da prodaješ kifle puterice posle mise 
a peter varju mi je rekao jednom 
briši odavde drakulo 
puna je vangla kosurdače 
timari me strina anđelija zlo je 
gospodin pehan kaže 
umalo me nije kupio franjo josif 
ali neki bečki fabrikant bio je brži 
kupio me sakslener 
ja sam namazan mokraćom a ne slika 
ne ona slika koju je franjo josif zamalo 
a hitri bečki fabrikant sakslener zapravo kupio 
mene maže 
mene maže i slika je gotova 
ovde su se svi prestravili ali sakslener 
i franjo josif nisu se uplašili 
fabrikant i car ničega se ne plaše 
gospodin pehan je rekao da će možda 
franjo josif doputovati u vrbas 
i da će me povesti u išl 
ako već nije mogao da se domogne slike 
odneće original 
odvešće me tamo gde prave najbolje krofne 
i na smenu mogu da nabijam ćerpič pa kitu 
zlo je 
veliko je zlo vračaro 
peter varju se još uvek igra trule kobile 
mada je već navršio pedesetu 
trta mrda viče 
tebi već ne priliči da se igraš trule kobile 
kaže strina anđelija 
imaš 37 godina 
a varju ima pedeset i stalno me tužaka strini anđeliji 
ima apašku košulju 
njemu je dozvoljeno 
on je kao mali seo u žbice bicikla 
nabijaju ćerpič 
timari me strina anđelija zlo je 
veliko je zlo 





Studije o karfiolu (Zavod za kulturu Vojvodine, 2014) 
preveo Arpad Vicko


петак, 12. април 2019.

Bojan Savić Ostojić — NEMA OAZE: luftroman (Besna kobila, 2019)



U izdanju Besne kobile upravo je objavljen roman Bojana Savića Ostojića, NEMA OAZE. 








„Svi su prolaznici zaokupljali moju pažnju baš zato što su prolazili. Svako je, najpre svojim hodom pa govorom a tek na kraju i licem, istiskivao i zaklanjao sve oko sebe, prinoseći svoje crte, nametljivo i bezobzirno. U trenutku prolaska svako je bio jedinstven. Nestalo je sve što je moglo da bude predvidivo. Izgubila se ideja ponavljanja, pa i samo vreme: sve se svelo na neponovljiv trenutak pojavljivanja i nestajanja jednog koraka. Trebalo ga je uhvatiti.“

odlomak 


„Oslonjen na vid i hod, roman Nema oaze mapira granice i svojstva savremenog sveta. Bezmalo drsko poverivši pripovedanje registru čulnog i opažajnog, Nema oaze radnju pokrenutu posebnom, fetišistički posvećenom potragom, ukrupnjava u jednu od najvećih priča među pričama: onu o svrsi i prirodi našeg puta. Nepostojanje oaze i optimalnih društvenih ekosistema ne nalazi se samo na početku, sredini ili kraju šetnje, već u činjenici da, ako nema oaza, onda nema ni fatamorgana koje smo često skloni da poturamo sebi kao mesta predaha na takvom putu.“ 

Jelena Nidžović 




Bojan Savić Ostojić (1983), autor knjiga poezije (Stereorama, Jeretički dativ) i zbirke autobiografskih eseja (Aleatorij), objavio je takođe svesku fragmenata (Podli podli psalmi) i kratki roman Punkt.
Vodi blog Za sve pare, buvljački barometar za biblioždere (zasvepare.tumblr.com). 
Preveo je dvadeset pet naslova s francuskog. Živi u Beogradu. 


Knjigu možete naručiti kod izdavača. (Besna kobila) 
Prelistajte je na ovom linku.


Bojan Savić Ostojić: Nema oaze: luftroman — Izdavač: Besna kobila (edicija Posebna izdanja, 120 strana) — Urednik: Goran Lakićević — Na naslovnoj strani: Nina Todorović: Life's a Glitch (Graz Revisited 2018) 


петак, 21. децембар 2018.

Nenad Jovanović


Upravo je objavljena nova knjiga Nenada Jovanovića, Klase.



MORTIMER 

U opštini Parkdejl 
koju nastanjuju mahom građani niskih prihoda 
raspisana je poternica za Mortimerom 
afričkim tvorom 
voljenim kućnim ljubimcem i beguncem 
od kanda nevoljene kuće 

Ako ga vidite pažljivo ga uhvatite 
najverovatnije vas neće ujesti 
nalazaču sledi sto dolara 
telefon taj i taj 
poternica dakle kao i svaka druga 

Semafor menja boje i vetar duva 
stabilne su cene hleba mesnog nareska kreka 
felacija u tami javnog parkirališta 
drugim rečima same old

a onda 

u Parkdejlu osviću nove poternice 
poternice kojima se za afričkog tvora nudi 
ni manje ni više nego dvesta sedamdeset dolara 
e ta činjenica uvodi nemir u opštinu 

Građani počinju svaki čas da bacaju pogled 
na krošnju žbun da zaviruju u kante 
za otpatke zalaze u ulice u koje inače nikada ne bi 
i da šapuću Mortimere 
Moco 
misleći na nasušni hleb i nasušnu drogu 

Novine u jednom izdanju javljaju da je od pakta bolji 
rat u drugom da je bolji 
mir niko nije kriv 
e da bi u Parkdejlu ubrzo 
isvanule i poternice u kojima se nagrada za život 
i zdravog Mortimera (koji na slici upire 
njuškicu u objektiv) 
podiže na celih četiristo dolara 

Ako se pitaju žitelji opštine 
ovo predstavlja prvu pravu 
novinu ispod sunca 
i Mortimer postaje glavna tema 
u kafeterijama crkvama džamijama 

ljudi propuštaju obroke fikseve ejakulacije 
molitve sedamsto pedeset dolara molim molim 
dobro ste videli nagrada je povišena još jednom 

i sad se zbog Mortimera lije znoj 
i sada se zbog njega liju suze 

Zavisnik o prostitutkama ga traži u ulici Dauling 
zavisnik o hlebu u ulici Bejti 
talno se zna ko pokriva koji deo Kinga i Kvina 
polomiću ti kosti ako stupiš u moj rejon 
tako mi Hrista Muhameda mi 
tako mi lule za krek 
ne traži da se još i u tvora kunem 

Ubrzo biva pokriven čitav Parkdejl 
a zatim i susedne opštine 
istok i zapad Toronta dubina visina 
za Mortimerom se traga širom Ontarija 
Kanade Severne Amerike 

a nijednom od njegovih tražitelja 
koji su svi emigranti ili pak deca 

emigranata

pobegli od ropstva ili 

— da se ne lažemo — 
od slobode 
(jer prvo je neretko guilty pleasure 
a drugo innocent pain) 

nikome od njih n e pada na pamet mogućnost da je tvor 
odavno seo u avion i 
vratio se u Afriku 

na svoj kontinent 
u postojbinu sebe i vascelog ljudskog roda 
(pa dakle i svih žitelja Parkdejla) 

niko ne pomišlja da je Mortimer imao hrabrosti za to



Nenad Jovanović 
KLASE 
Povelja, Kraljevo 
decembar 2018.



Knjiga se može naručiti na sajtu izdavača.