субота, 18. јун 2011.

Драгослав Андрић



Један рани Драгослав Андрић, непрепознатљив за читаоце који га знају преко Сваштаре и Стерео-стихова, промишља (прецизно попут Дипена у "Моренама") свој однос са светом предмета, сопствену опредмећеност. Потоње Андрићеве преокупације, везане за језичке експерименте, у овом сведеном дискурсу се ни не назиру. (Можда би структурни изазови Сваштаре били корак уназад у односу на проблематику Из дневника?)


*

Те тако, улазим у своје очи неподударан са самим собом. Ходом још лепљивим од сна, саплићем се о костур јучерашњег дана. Отвореним шакама размичем минуте, упирем челом у сате. Присећам се себе, пабирчим се, постепено се претварам у штиво које се зна напамет, у присилну мелодију што сама себе звиждуће.

Ухваћен у шкрипац између два покрета, док ми мој сопствени корак стоји на путу, собом крчим пут туђој мисли.

---

Кренути некуд а немати појма зашто, вратити се а то и не опазити, у међувремену не постављати себи никаква питања, бити просто пратилац свог сопственог живота, својим знањем о себи разликовати се од себе, ископавати се из наслага наслеђеног искуства и присилног памћења, уткивати се у раздаљине и протицања и мимогреде, развезивати раскрснице, разјуривати стране света, прилагодити вечност ритмовима свог пулса, и вратити се, вратити изненада, не питати се чему, немати појма зашто.

---

Кад сперем са себе сва стања, загледам се у тачку и сав се провучем кроз њу, нађем се тако са друге стране себе, као преврнута рукавица, већ празна а још топла.

Неначети утисци чекају да их пробудим, да их извучем из лежишта и пренесем кроз себе. Утисак, то није нешто моје, то није ништа друго до покрет неживог к мени. Утисци, то су руке предмета, које ме траже и грле.

Ја сам одбегло сећање ствари.

---

Стао сам и погледао у даљину: нешто је хтело да ме се сети.

У том тренутку, полако, крај мене је прошла нека сенка, вукући свог човека.


Драгослав Андрић (1923-2005)
Из дневника, Просвета, 1972,
стр. 13, 24, 36-37.


уторак, 7. јун 2011.

promocija 12. broja Agona u SKC-u u Beogradu


Poštovani čitaoci,
Jurodivi blog vas obaveštava da će se promocija 12. broja časopisa Agon održati u sredu, 08. juna, sa početkom u 19 časova u Maloj sali na spratu Studentskog kulturnog centra, Beograd, Kralja Milana 48.

Učestvuju autori i prevodioci zastupljeni u najnovijem broju: Sonja Šljivić, Vladimir Tabašević i Biserka Rajčić. Stihove Žaka Ruboa na francuskom čita Vesna Trailović. Program vode urednici Vladimir Stojnić i Bojan Savić Ostojić.

Vidimo se tamo!

петак, 27. мај 2011.

Serge Pey





U ZEMLJI U KOJOJ SE GRADI STATUA SLOBODE

SAMO SU STATUE SLOBODNE

U ZEMLJI U KOJOJ JE BOG RAZAPET SAMO JE

MUČENJE SLOBODNO

U ZEMLJI koja govori samo JEzikom SVOJE zemlje

samo su reČnici slobodni

u zemlji gde se proizvode samo slike

da bi zamenile vatru samo je televizija slobodna

u zemlji u kojoj NAFTA TOTAL

prekriva morske ptice Samo

su SREDSTVA ZA DEZINFEKCIJU slobodna

u zemlji u kojoj se sprovode nuklearne probe

samo je radioaktivnost slobodna

u zemlji u kojoj se fOTOGRAfiŠe

poslednje drveĆe

samo je SEĆANJE SLOBODNO

u zemlji u kojoj se PREMIŠLJa izmeĐu dece i pasa

samo su ogrlice slobodne

u zemlji u kojOJ se polaŽe

Čast u legiju Samo su armije slobodne

u zemlji u kojoj se baca kamenjem na ljubav

samo je kamenje slobodno

u zemlji u kojoj se stavljaju MASke

na lica Žena samo su maske slobodne

u zemlji u kojoj je JAVNO MNENJE podvrgnuto ISPITIVANJU

samo su procenti slobodni

u zemlji u kojoj se narodi

smeŠtaju u muzej Čoveka

samo su muzeji slobodni

u zemlji u kojoj se okupLJA

sto hiljada dece na stadionu

samo je stadion slobodan

u zemlji u kojoj se joŠ uvek diŽe palata za pravdu samo je laŽ slobodna

u zemlji u kojoj pesnici LEŽE

po zatvorima samo su zatvori slobodni


ovo nije pesma

ovo su ostrva

koja izmiŠljaju

more


sERŽ pEJ (1950)

S FRANCUSKOG: BOJAN SAVIĆ OSTOJIĆ

уторак, 24. мај 2011.

Mirjana Stefanović


Nedavno je iz štampe izašla knjiga izabranih i novih pesama Mirjane Stefanović, Promaja. Pesnikinja je dobitnica Nagrade Desanka Maksimović za 2010. godinu. Zadužbina Desanka Maksimović i Narodna biblioteka Srbije su tim povodom objavili knjigu.


KUCANJE SATA

Sat kuca u tišini noći.
Otkucaji se pretvaraju u balvane koji se raspoređuju po sobi popreko, od zida do zida, na ravnomernim rastojanjima jedan od drugoga.
Tako se soba od poda do tavanice ispunjava pravim, lepo obrađenim balvanima, svetlim, jer kora drveta tek što je skinuta.
Bezbolno prolaze kroz sav nameštaj – postelju, orman, stolice, luster i kroz nas.
Iako sijalica nije upaljena, soba svetli, toliko da se oseća komešanje zlatnih mlazeva prašine. Takođe jako miriše na svežu jelovinu.


Mirjana Stefanović (1939)
iz knjige izabranih i novih pesama Promaja (Zadužbina Desanka Maksimović i Narodna biblioteka Srbije, 2011)


понедељак, 23. мај 2011.

Peti beogradski festival poezije i knjige





PETI BEOGRADSKI FESTIVAL POEZIJE I KNJIGE


ponedeljak, 23. maj

13h – RASPRODAJA POEZIJE: Nadežda za poeziju – sve po 200!

knjižara Delfi, SKC, Kralja Milana 48

20h – ARGH+Reč u prostoru (SKC)+Book Crossing: Jasna Milićev, Ana Ristović, Goran Korunović, Vladimir Stojnić, Tamara Šuškić, Uroš Kotlajić, Bojan Savić Ostojić, Vladimir Vukomanović, Jana Rastegorac, Mia Matović, Stefan Kostadinović, Jelena Nidžović...

Kulturni centar Grad, Braće Krsmanović 4

---

utorak 24. maj

18h – Filmovi o pesniku Branku Miljkoviću (1934-1961): „Vatra i ništa“ (režija Marislav Radisavljević, 1995) i „Princ poezije“ (režija Miomir Miki Stamenković, 2007)...

Art bioskop „Museum“, Etnografski muzej, Uzun Mirkova 2

---

sreda 25. maj

12h – Konferencija za novinare: Žan-Pjer Simeon, Serž Pej, Tanja Kragujević, Mirjana Cerović-Roben, Bojan Savić Ostojić, Jasna Stojković, Dejan Matić, Nataša Milović...

Rimska dvorana, Biblioteka grada Beograda, Knez Mihailova 56

18h – PROMENI SVOJU PESMU - Otvaranje festivala:
Snežana Stojanović-Plavšić, državna sekretarka Ministarstva kulture

Antologija pesnika Mediterana: Žan-Pjer Simeon, Serž Pej, Mirjana Cerović-Robin, Bojan Savić Ostojić

Žan-Pjer Simeon: „Poezija kao pohvala drugome“

Serž Pej zajedno sa Kjarom Mulas: Pesnički performans

Francuski institut, Knez Mihailova 31

---

četvrtak 26. maj

13h – Kafa&Pesnik: Razgovor sa učesnicima festivala

cafe Philip&Friends, Gračanička 7

14h – Studentski Trg 3: Susret sa studentima Filološkog fakulteta: Gokčenur Č...

Filološki fakultet, Studentski trg 3

20h – Trgni se! Poezija!: Žan-Pjer Simeon, Jasna Milićev, Gokčenur Č., Ana Ristović, Katarina Gripenberg, Ivan Hristov, Lukaš Manjčik, Goran Korunović, Vladimir Stojnić, Uroš Kotlajić, Klaudiu Komartin, Bojan Savić Ostojić, Jaume C. Pons Alorda, Marko Pogačar, Jasmina Topić, Dragana Mladenović, Dejan Čančarević, Mirjana Simović, Čarna Popović...

Pivnica Keller, Vojvode Petra Bojovića 8, Pančevo

---

petak 27. maj

13h – RASPRODAJA POEZIJE: NADEŽDA ZA POEZIJU – SVE PO 200!
Razgovor sa učesnicima festivala

Knjižara Beopolis, Makedonska 22

13h – Čas Poezije: Susret sa učenicima Filološke gimnazije: Jaume C. Pons Alorda...

Filološka gimnazija, Kamenička 2

16:45h – Studentski Trg 3: Susret sa studentima Filološkog fakulteta: Marko Pogačar...

17-21h – Pesnik&Knjiga: Gokčenur Č., Ana Ristović, Katarina Gripenberg, Ivan Hristov, Lukaš Manjčik, Goran Korunović, Vladimir Stojnić, Uroš Kotlajić, Klaudiu Komartin, Bojan Savić Ostojić, Jaume C. Pons Alorda, Marko Pogačar...

---

subota 28. maj

18h – PROMENI SVOJU PESMU: Zatvaranje festivala:

Poetski kratki filmovi

Trgni se! Poezija!: Jasna Milićev, Gokčenur Č., Ana Ristović, Katarina Gripenberg, Ivan Hristov, Lukaš Manjčik, Goran Korunović, Vladimir Stojnić, Uroš Kotlajić, Klaudiu Komartin, Bojan Savić Ostojić, Jaume C. Pons Alorda, Marko Pogačar...

Muzički teatar poezije „Srédina Sredìna“

UK Parobrod, Kapetan Mišina 6a

24h – Moj Trg: Za šankom: Jasna Milićev, Gokčenur Č., Ana Ristović, Katarina Gripenberg, Ivan Hristov, Lukaš Manjčik, Goran Korunović, Vladimir Stojnić, Uroš Kotlajić, Klaudiu Komartin, Bojan Savić Ostojić, Jaume C. Pons Alorda, Marko Pogačar...

Muzička podrška: Titi




španski bar Casa Garcia, Kraljevića Marka 19

петак, 6. мај 2011.

Danijel Dragojević


TAPISERIJA


Stojim usred riječi kao da je to negdje

i kažem neću temu. Kažem nekome kao da znam kome

neću temu. Što je zamišljeno a nije došlo

neka je okruglo i nevidljivo. Pripravan za

nepravilnosti, nesretan slučaj: njegovom rukom,

svojim slovima. Pustim li brod da klizi linijom

koju je stvorio, slijedim li put njegovog

kratkog daha, na mene će dim veći od svake riječi.

Oblikuj se, sudbino, kao koraci u snu!

A u blizini pučina samoglasnika, suglasnički

vjetar nečistiji od razuma, bistriji od izlaza,

duga rečenica za one koji umiru.

Pozadina, skitnice, lice u vrču, zemljotres,

veselje obližnjeg nereda. Srce, crna granica,

zateže nit: korake kao stvari, stvari kao zrak.

Zanos. Mjesta na mjestu više nema. Nenađeno.

Ja smo, ti smo, mi smo? Nismo. Oni smo, ono smo?

Nestalo je mjesto. Izgorilo.



Danijel Dragojević (1934)
Žamor, Meandar, 2005.

уторак, 3. мај 2011.

Maja Ručević


NEŠTO KAO STILISTIKA FIĆFIRIZMA, TVOG STERILNOG ĆUDOREĐA

Buffon kaže Stil to je sam čovjek
Ovi pišu postmodernistička drkla o teoriji reciprociteta
Kada u Sjevernoj Koreji nema formalističkog očuđenja,
Ti u šeher donosiš svoje galske mirakule
I gradiš hram od sebe samog
Deleuze ima pravo kada govori o narodu koji se izmišlja
Onda kada ga nema, opažaš li analogiju?
Onaj kojega smo imenovale narodnim herojem
Vidio je kako vjetar dokono senke spopada
Tvoji hemeroidi nisu impresionistički sfumato
Murnauov "Der letzte mann", tako ćeš završiti
Hladni rat bez protoka sućuti
Stavi svoj obogaćeni hipokrizijum u superkritičnu masu
Vrijeme je za jA-bombu
Samo ti i ja možemo biti savršeno anakroni
Samo ti i ja možemo mitificirati tako bjelodanu ba(ka)naliju
Samo ti i ja možemo stvarati embrije od suza
Kada znaš da je najgore što ti se na ulici može desiti
Susret s drugim čovjekom, onda znaš da si dobro
Imaš stila, još te ima

Maja Ručević (1983)
iz Antologije "Van kutije", Grigorije Dijak, Podgorica, 2009.