Van, tu: free, izbor iz nove srpske poezije

U izdanju Otvorenog kulturnog foruma iz Cetinja, objavljena je knjiga izabrane nove srpske poezije, pod nazivom Van, tu: free. Knjigu su priredili Vladimir Đurišić (Podgorica) koji je napisao predgovor i Vladimir Stojnić (Beograd), autor pogovora.

U izboru su zastupljeni: Marjan Čakarević, Dejan Čančarević, Enes Halilović, Jelica Kiso, Goran Korunović, Uroš Kotlajić, Danilo Lučić, Ivana Maksić, Bojan Marković, Natalija Marković, Petar Matović, Željko Mitić, Dragana Mladenović, Danica Pavlović, Ognjen Petrović, Viktor Radonjić, Dragan Radovančević, Bojan Samson, Bojan Savić Ostojić, Ana Seferović, Ema Stefanovska, Maja Solar, Marko Stojkić, Vladimir Stojnić, Tamara Šuškić, Vladimir Tabašević, Jasmina Topić, Siniša Tucić, Bojan Vasić, Miloš Živanović i Nikola Živanović.

Kako je u predgovoru istakao Vladimir Đurišić, reč je o umetnicima čije stvaralaštvo predstavlja „neke od najboljih stihova i knjiga u Srbiji“.

- Njihove pozicije unutar scene su različite, kao i njihove poetike. Tu su pjesnikinje i pjesnici koji su na pjesničkoj sceni Srbije postali aktivni već početkom ovog vijeka, zajedno sa onima koji na nju tek stupaju. Vodila nas je želja da predstavimo što cjelovitiji pogled na savremeni pjesnički trenutak Srbije. Činilo nam se bitnim da knjigom, prvom ove vrste u ovoj bilateralnoj latenciji, predstavimo crnogorskim čitaocima reprezentativan uzorak mnogoglasja koje u ovom trenutku karakteriše sve dinamičniju mladu srpsku pjesničku scenu. Tako ovaj panoramski izbor prije predstavlja uzorak zatečene pluralnosti, nego konstrukt neke preferirane polifonije. Mada, vjerovatno, ni ova druga tendencija nije propustila da u žuđenu neutralnost prenošenja stanja protegne svoje epistemološko – priređivačke pipke.

Nenad Milošević

NAUK


Umaći svemu, ipak. I lutanju.
Ne mogu da poverujem da je nešto
ispravnije od drugog.
Nije istinit svaki nauk.
Ne postoji put.
Sve se može izgubiti
jednosatnim telefoniranjem.
Juče sam prijatelju slikaru
i rok muzičaru rekao, složili smo se,
sreća je u nama, neposredna je!
a danas mislim, (siguran sam)
da čovek nije spreman za nju.
Da li mi onda nešto,
ako ovo razlikujem, preostaje?
Ne, jer ne postoji put.

Nenad Milošević, Umanjenja, Prosveta, 1996.

Farewell to Seamus Heaney

KOPANJE

Između mog prsta i palca
Zdepasto pero leži; lagodno kao pištolj.

Pod mojim prozorom čist, oštar zvuk,
To ašov u peskušu tone:
Moj otac rilja. Gledam dole.

Dok mu se zategnuta zadnjica međ cvetnim lejama
Nisko naginje, pa se dvadeset godina unazad opet javi
Saginjući se ritmično preko brazdi za krompir
Gde je riljao.

Gruba čizma ugneždena na uhu ašova, držalja
Uz unutrašnju stranu kolena čvrsto dignuta.
Iščupao bi stabljiku, sjajnu oštricu zario duboko,
Pa rasuo mlade krompire, a mi ih skupljali
I voleli njihovu hladnu tvrdoću u rukama.

Stari je, bogami, umeo da radi ašovom.
Baš kao i njegov stari.

Moj deda je vadio više treseta dnevno
No bilo ko na Tonerovom blatu.
Jednom mu donesoh bocu mleka
Labavo zapušenu papirom. On je diže,
Otpi, pa odmah navali
Da reže i slaže vešto; naslaga busenja beše mu
Do iznad ramena, a sve je dublje zalazio
Za dobrim tresetom. Kopajući.

Svež zadah raskopanog krompirišta, muljanje i šljapkanje
Gnjecavog treseta, kratko zasecanje oštrice
U živo korenje, sve mi se to u glavi razbudi.
Ali ja nemam ašov da takve ljude sledim.

Između mog prsta i palca
Zdepasto pero leži.
Kopaću njime.


Šejmas Hini (1939-2013)

sa engleskog preveo Srba Mitrović

iz knjige Prirodnjakova smrt (Death of a Naturalist, 1966).

Agon broj 23

Dvadeset treći broj časopisa Agon u rubrici prevedena poezija čitaocima predstavlja američku pesnikinju Trejsi K. Smit, dobitnicu Pulicerove nagrade za poeziju 2012. godine. Nakon njenih pesama iz nagrađene zbirke Život na Marsu, koje je preveo Nikola Živanović,  sledi poezija grčkih pesnika mlađe generacije Petrosa Golitsisa i Todorisa Rakopulosa, u prevodu Dragana Vitorovića.

Rubrika poezija donosi cikluse pesama Nenada Jovanovića, Vladimira Đurišića, Nikole Živanovića i Darka Šeparovića.

Uredništvo Agona u ovom broju prezentuje pregled dosadašnje aktivnosti, kroz Bibliografiju svih priloga koji su tokom četiri godine, od početka 2009. do kraja 2012. objavljeni u Agonu. Na ovoj stranici sa linkovima, čitaoci sa jednog mesta mogu da pristupe svim prilozima koji su u časopisu objavljeni od početka, odnosno od prvog broja, pa zaključno sa dvadeset prvim, ali i da se informišu, kroz zasebni indeks, o prevodiocima koji su sarađivali sa Agonom.

Uživajte u čitanju!

Vladimir Stojnić

http://www.agoncasopis.com/

Bojan Marković dobitnik nagrade Mladi Dis za 2013.

Na ovogodišnji konkurs za rukopis prve pesničke zbirke, čijem autoru Gradska biblioteka Vladislav Petković Dis u Čačku dodeljuje nagradu „Mladi Dis“, stiglo je 26 radova.

Žiri sa izvesnom dozom žaljenja konstatuje da se broj pristiglih rukopisa iz godine u godinu smanjuje, što ograničava mogućnosti izbora i utiče na opadanje sveukupnog kvaliteta žiriranih radova. Ovo je najverovatnije posledica ekspanzije interneta koji nudi neograničenu mogućnost (samo)objavljivanja, ali isto tako utiče na izostanak svesti o potrebi recenzije, kritičke procene poezije i institucionalizovanog izdavaštva.

Žiri u sastavu Miloš Petković (predsednik), Enes Halilović i Vladimir Stojnić jednoglasno je odlučio da ove godine nagrada pripadne rukopisu potpisanom šifrom Riba. Razrešenjem šifre otkrilo se da rukopis potpisuje Bojan Marković (1985) iz Užica.

Među pristiglim rukopisima koji mahom praktikuju stereotipno shvaćenu duhovnost i/ili nedovoljno promišljeni sentimentalizam, rukopis Bojana Markovića izdvojio se upravo telesnošću teksta, senzibilitetom za neoavangardne tehnike, kao i poetičkom i kvalitativnom ujednačenošću većine pesama. Specifična, i što ne reći: mladalačka, gotovo raskalašna ekspresivnost u navedenom rukopisu ukršta se sa simulacijama nadrealističkih tehnika automatskog pisanja, sa duhovitošću i jezičkom igrivošću. Svest o tekstualnom eksperimentu i o jeziku kao domu pesme i sveta govori da je ovde reč o autoru koji smelo i zrelo započinje svoju bibliografiju, ali od koga tek treba očekivati dalje pesničko sazrevanje.

Pored nagrađenog, žiri naročito pohvaljuje rukopis potpisan šifrom Leamas, koji se izdvaja od ostalih ujednačenim kvalitetom, a čijeg autora ohrabruje da istraje u radu na ovom tekstu i u pokušajima da ga objavi. Iza šifre Leamas krije se  Marko Tomić iz Jagodine (1989).

Od preostalih rukopisa, žiri izdvaja one u kojima je prepoznao pojedine uspele pesničke momente, a to su oni potpisani šiframa:  Naum Konstantin, koji potpisuje Marko Glišić (1983) iz Kragujevca, Svan Rokanten koji potpisuje Zlatko V. Stevanović (1989) iz Užica, Lilit koji potpisuje Katarina Pantović (1994) iz Beograda, i Damaskin koji potpisuje Jana Aleksić (1984) iz Beograda.

Vladimir Stojnić

Dolazi noć, ili kako se to već zove

DOLAZI NOĆ, ILI KAKO SE TO VEĆ ZOVE

Dolazi noć, ili kako se to već zove.

Te riječi kažeš svojim riječima.

Što ćemo, moje riječi, pitaš ih.

Ti misliš da pitaš njih, a one drže

da tebe pitaju. Tko bi tu trebao

kome odgovoriti? Dolazi noć, noć se

ne može zaustaviti. To kažeš ti njima,

to kažu one tebi. Tko kome to kaže?

Što ćemo? Pitaš ti, pitaju one.

A noć je na prozoru. Prozor je riječ.

Gdje je prozor? Dolazi noć. Tvoja noć,

njihova noć. Noć koju se ne može

zaustaviti. O moje riječi, vas sam

jedino imao. I mi smo tebe jedino

imale, kažu. Tko je tu koga imao?

O čemu je bila riječ? Čiji su ovo

upitnici, pitaš ti, pitaju one,

pitaju upitnici. Ali to je sada

ionako svejedno, i tebi i njima.

Dolazi noć, noć, ili kako se to već

zove. Upalite svijeću, kažeš riječima,

upali svijeću, kažu one tebi.

A gdje je svijeća, pitaš ti njih.

Gdje je svijeća, pitaju one tebe.

Gdje je svijeća, pitate zajedno.

Danijel Dragojević,

Negdje,

Fraktura, 2013.

OPEC

OPEC 


Mladi Arabljanin ostao je nem. 
Zastao je, na trenutak, i pustinjski vetar. 
Sa neba se spušta Alahov desetar 
i zeleni pruža mu, izglancan, šlem: 
idi, idi, satri četu neverničkih hulja, 
od njih ćemo dobiti barem ulja 
barel 

Vojislav Despotov, 

Veseli pakao evropoezije, 

1990.

Sabrane pesme, 

Gradska Biblioteka Žarko Zrenjanin, 

Zrenjanin, 

2002.